Dana 11. studenog 2025. godine u okviru konferencije za pametne zajednice Inspira Leader 3 u Opatiji održano je predavanje pod nazivom ,,Zeleni prostori koji liječe grad – Wellbeing dimenzije urbanih vrtova“. Aktivnost je obuhvatila predavanje i interaktivnu diskusiju pod vodstvom mag. paed. i bacc. ing. agr. Eliane Zec Solina.
Predavanje je trajalo ukupno dva sata te je bilo podijeljeno u manji broj tematskih cjelina. Nakon uvodnog dijela u kojem su predstavljeni osnovni pristupi u istraživanju urbanih vrtova s naglaskom na doprinos pedagogije i agronomije koje imaju ključnu ulogu u edukaciji, popularizaciji i širenju mreže urbanih vrtova, sudionici su upoznati s osnovnim informacijama o projektu ZeleNatura. Interes sudionika za sudjelovanjem osiguran je predstavljanjem najvažnijih efekata koji proizlaze iz projekta, a podrazumijevaju koncepte povezivanja ljudi i prostora, stvaranje zelenih kapitala te promjenu odnosa prema prirodi pri čemu su osviješteni da male akcije pomažu stvaranju značajnih promjena u urbanim cjelinama. Educiranjem i osvješćivanjem lokalne zajednice o važnosti stvaranja i očuvanja zelenih prostora doprinosi se povećanju kvalitete života, odnosno wellbeing-a.
Zelena infrastruktura u gradovima
Prezentacija zelene infrastrukture u gradovima obradila je sljedeće elemente:
- Parkove i vrtove koji su prepoznati kao prostori za odmor, opuštanje, rekreativne aktivnosti, boravak u prirodi, te socijalizaciju;
- Zelene krovove koji su već prisutni u morfološkoj strukturi gradova koji su prvi krenuli s postupcima ozelenjivanja urbanih površina;
- Klimatsku otpornost koja je u kontekstu globalnog zatopljenja i posljedičnih negativnih procesa na ekosustave jedan od najvećih izazova suvremenog doba; i
- Zdravstvenu infrastrukturu upravo unutar koncepta wellbeing-a gdje su zelene površine prave oaze zdravlja, područja čistog zraka, bez buke, onečišćenja i u najvećem dodiru s prirodom u urbanim cjelinama.
Urbano vrtlarstvo – primjer u praksi
Najjednostavniji primjer urbanog vrtlarenja za pojedinca koji živi u gradu je stvaranje vrta na balkonu, koje predstavlja osobnu revoluciju i prvi korak prema stvaranju održivijeg i zelenijeg okruženja u sklopu vlastitog kućanstva. Takav mali, privatni prostor pretvara se u mjesto gdje stanovnik može uzgojiti vlastito bilje, povrće ili ukrasno cvijeće, čime ne samo da unosi prirodu u svakodnevni život, nego i smanjuje ovisnost o industrijskoj proizvodnji hrane. Balkonski vrt omogućava opuštanje, razvijanje zdravijih životnih navika te jača osjećaj odgovornosti prema okolišu. Osim toga, ovakav oblik urbane poljoprivrede potiče kreativnost u korištenju ograničenog prostora, a istodobno doprinosi poboljšanju mikroklime, povećanju bioraznolikosti i stvaranju ugodnijeg, ljepšeg stambenog okruženja.
Primjeri dobre prakse od europske do lokalne razine
Sudionici su upoznati s projektima zelene urbane obnove u Berlinu, Beču, Milanu, Ljubljani i Zagrebu, uključujući razvoj zajedničkih vrtova u gradu koji potiču građane da sade i aktivno oblikuju svoje kvartove. U tim projektima naglasak se stavlja na inovativni dizajn i botaniku, čime se stvaraju estetski privlačni i ekološki učinkoviti urbani prostori. Realizacija takvih inicijativa često uključuje suradnju s lokalnom upravom, što omogućava osiguravanje prostora, logističke podrške i dugoročne održivosti. Osim fizičke transformacije prostora, ovi projekti doprinose jačanju društvene povezanosti, potiču različite obrazovne inicijative vezane uz vrtlarstvo i upravljanje prirodnim resursima te razvijaju višu razinu okolišne svijesti među stanovnicima. Kao takvi, višestruko su povezani upravo s aktivnostima koje se provode unutar projekta ZeleNatura.
Diskusija/aktivna rasprava
Voditeljica je potaknula aktivnu raspravu na temu značaja boravka u prirodi za prisutne sudionike te nakon diskusije sažela dobivene odgovore. Uočeno je da je većina sudionika istaknula snažne psihološke dobrobiti boravka u prirodi, poput smanjenja stresa i poboljšanja raspoloženja. Velik broj njih naveo je i fizičke prednosti, uključujući više kretanja i boravka na svježem zraku. Oko polovice sudionika posebno je naglasilo društvenu dimenziju vrtlarenja i osjećaj povezanosti u zajedničkim aktivnostima. Manji, ali značajan dio istaknuo je obrazovne koristi, poput učenja o botanici i ekološkim praksama. Najmanji broj sudionika spomenuo je razvoj okolišne svijesti i razumijevanja održivosti kao glavnu vrijednost sudjelovanja u vrtlarstvu.
Sve navedeno u skladu je s poimanjem zelenih prostora kao društvenih katalizatora jer se u njima održava povjerenje u zajednici, suradnja, osjećaj pripadnosti, stabilnost te mreža odnosa što zajedno daje učinak povećanja kvalitete života u urbanom prostoru.
U zaključnom su dijelu, nastavno na sve dosad navedeno, dane praktične smjernice, poticaj i inspiracija na aktivno djelovanje u vidu ozelenjivanja vlastitih kućanstava i okruženja u kojima sudionici žive i rade. Pristup od same ideje do realizacije potaknut je praktičnim koracima koji olakšavaju i usmjeravaju proces stvaranja i širenja zelenih površina. Završna riječ dotakla se važnosti edukacije, umrežavanja i dijeljenja iskustava te uspješnih praksi kako bi se uspješno ostvario cilj obrazovanja i osvješćivanja sudionika o važnosti zelene infrastrukture.
Predavanje je provedeno u okviru projekta ZeleNatura, financiranog iz programa Interreg VI-A Slovenija-Hrvatska koji se provodi od 2024. do 2026. godine.
